Framtķšin er į okkar įbyrgš.

Mikiš er ķ fréttum um hin żmsu framboš sem ętla aš leiša žjóšina frį glötun fjórflokksins. Margt af žvķ góša fólki, sem nś hefur stigiš fram, hefur sett sig ķ framvaršarsveit hagsmunagęslu ķslenskrar alžżšu og leggur nś allt kapp į, hvert ķ sķnu horni, aš setja saman frambošslista fyrir nęstu alžingiskosningar.

Hver er tilgangurinn meš žvķ aš stofna fjölmörg framboš meš sambęrilegum įherslum til aš rétta hlut alžżšunnar?

Er öllu žvķ góša fólki sem nś keppist viš aš setja saman hin żmsu framboš svo umhugaš um hagsmuni alžżšunnar aš žaš getur ekki brotiš odd af oflęti sķnu og sameinast sem raunverulegur valkostur gegn spillingunni.

Liggur vandinn og hin raunverulega stjórnarkreppa ķ samstöšuleysi grasrótarinnar?

Hvaš breytist ef viš fįum yfir okkur fjölmarga valkosti sem allir lofa sišbót og raunverulegum kerfisbreytingum? Eru žeir sem hęst gala gegn óréttlęti og ašgeršarleysi kannski engu betri en nśverandi rķkisstjórn ef žeir geta ekki komiš sér saman um raunverulegan og raunhęfan valkost fyrir kjósendur?

Žaš besta sem gęti gerst fyrir stjórnmįlaöflin sem bera įbyrgš į įstandinu sem viš erum svo óskaplega ósįtt viš er samstöšuleysi žeirra sem telja sig kyndlabera réttlętis og breytinga.

Get ég sem kjósandi, millistéttarauli og virkur žjóšfélagsžegn gert kröfu til žeirra sem hafa vakiš upp vęntingar mķnar um betra samfélag aš bjóša fram valkost sem lķklegur er til įrangurs gegn žvķ ömurlega įstandi sem nś rķkir?

Viš vitum hvaš fjórflokkurinn stendur fyrir og ef įfram heldur sem horfir standa valkostir kjósenda į milli kvalara sinna.

Umbošssvik, spilling og brotin loforš er sį raunveruleiki sem kjósendur hafa bśiš viš um įratuga skeiš. Žvķ mišur viršast žeir sem boša fagnašarerindiš og raunhęfar leišir til betri lķfskjara, ekki getaš bošiš kjósendum upp į raunhęfa leiš til įrangurs.

Žar liggur vandinn og įbyrgšin!

 


Fjįrhęttuspil lķfeyrisforstjóra.

Voru gjaldeyrisskiptasamningar lķfeyrissjóšanna óskiljanleg įhęttusękni, lögbrot eša varnir?

Fyrir 30 įrum var krónunni skipt śt fyrir nżja. Žį kostaši dönsk króna eina ķslenska og amerķskur dollar rśmar sex krónur. Ķ dag kosta žessir sömu gjaldmišlar 20 falt meira en žeir geršu įriš 1981 žrįtt fyrir gjaldeyrishöft ķ landinu.

Žetta segir heilmikiš um efnahagsstjórn landsins žó ekki sé nż saga aš peningamįlum žjóšarinnar hafi veriš stżrt meš óęšri endanum um įratugaskeiš ķ žįgu śtvaldra vildarvina stjórnmįlaelķtunnar?

Žaš sem vekur mig til umhugsunar eru gjaldmišlasamningar lķfeyrissjóšanna rétt fryrir bankahruniš 2008. Sjįlfur er ég sjóšfélagi ķ lķfeyrissjóši Verslunarmanna (hér eftir LV) og hef gert fjölmargar athugasemdir viš žessa samninga og mun rekja įstęšur žess meš ofansagt ķ huga.

Lķfeyrissjóširnir hafa nefnt žetta óskiljanlega gjaldeyrisbrask "gjaldeyrisvarnarsamninga" til aš verjast gengissveiflum vegna skuldbindinga ķ ķslenskum krónum. Gott og vel aš skuldbindingar lķfeyrissjóšanna eru ķ ķslenskum krónum meš verštryggšu loforši langt inn ķ framtķšina. En kjarni mįlsins er einkar athyglisveršur.

Erlendar eignir LV voru ķ įrslok 2007 84,4 milljaršar og heildareignir sjóšsins 266,5 milljaršar. Išgjöld ķ sjóšinn voru 16,3 milljaršar 2008 og śtgreišlur ašeins 4,8 milljaršar vegna mikillar söfnunar sem nś į sér staš innan kerfisins. Ķ žvķ samhengi eru um 83% sjóšfélaga 49 įra og yngri sem žżšir aš sjóšurinn žarf ekki aš selja eignir til aš standa undir skuldbindingum sķnum nęstu 18-20 įrin eša į mešan išgjöldin standa undir śtgreišslum.

Erlendar eignir LV voru į žessum tķma 32% af heildareignum og mį žvķ ętla aš sjóšurinn žurfi ekki aš losa erlendar eignir sķnar nęstu 30 įrin aš minnsta kosti eša yfir sama tķmabil og erlendir gjaldmišlar hafa 20 faldast ķ verši gagnvart ķslensku krónunni žrįtt fyrir gjaldeyrishöft.  

Lķfeyrissjóšir eru langtķma fjįrfestar og gengis sveiflur jafna sig śt į mun skemmri tķma en skuldbindingar sjóšsins gefa nokkurn tķma til kynna. Eru žvķ erlendar eignir sjóšanna ķ raun verštryggšar žar sem gengisžróun skilar sér į endanum śt ķ veršlagiš. Einnig er naušsynlegt aš dreifa įhęttu meš erlendum fjįrfestingum til aš geyma ekki öll eggin ķ sömu körfunni. 

Lķfeyrissjóšir hafa gott tryggingafręšilegt svigrśm til aš męta skammtķmasveiflum į mörkušum. Ž.e. aš sjóširnir hafa heimild til aš reka sig meš 10-15% halla/afgang ķ įkvešin tķma til aš męta sveiflum eša 5% vikmörk ķ 5 įr.

Žį kemur stóra spurningin.

Af hverju ķ ósköpunum gerši LV gjalmišlasamninga rétt fyrir hrun upp į 93,2 milljarša króna eša mun hęrri upphęš en erlendar eignir sjóšsins gįfu tilefni til?

Hvaš og hverja var raunverulega veriš aš verja?

Braut forstjóri sjóšsins lög og samžykktir sjóšsins?

Tap sjóšsins vegna samninganna hleypur į tugum milljarša króna en hluta tapsins var skuldajafnaš į móti kröfum sjóšsins ķ skuldabréfum bankanna en eftirstöšvar eru aš mestu óuppgeršar ķ bókum sjóšsins og rķkir töluverš óvissa um endanlegt tap.

Samžykktir sjóšsins kveša į um aš allar rįšstafanir į fjįrmunum sjóšfélaga sem eru óvenjulegar eša mikilshįttar skuli geršar meš sérstakri heimild frį stjórn sem ekki var gert ķ žessu tilfelli samkvęmt svari žeirra stjórnarmanna sem ég hef rętt viš. Einnig segir ķ lögum nr.36/10 um skyldutryggingar lķfeyrisréttinda aš lķfeyrissjóšir megi eingöngu gera afleišusamninga sem draga śr įhęttu sjóšsins sem er erfitt aš įlykta aš svo hafi veriš aš ofansögšu. Žvķ til stušnings kemur fram ķ 4.bindi rannsóknarskżrslu alžingis į bls. 131-134 aš óskiljanleg įhęttusękni LV viš gerš slķkra samninga hljóti aš skżrast į von stjórnenda um skjótfengin gróša sem aftur brżtur ķ bįga viš samžykktir sjóšsins og lög.

Ķ ljósi tengsla forstjórans fyrrverandi viš žau fyrirtęki sem tóku stöšu gegn ķslensku krónunni vakna upp fleiri spurningar en svör og ein žeirra spurninga er hvort forstjórinn fyrrverandi hafi vķsvitandi ętlaš aš fęra fjįrmuni frį sjóšnum til žeirra fyrirtękja sem geršu samninga į móti ķ gegnum banka sem hafši sterk tengsl viš sjóšinn og öfugt.

Enn eitt dęmiš um dęmalausa stjórnsżslu į ķslandi er aš forstjórinn fyrrverandi Žorgeir Eyjólfsson sem tapaši milljarša tugum į mjög svo vafasömu gjaldeyrisbraski LV skuli hafa veriš rįšin til sešlabanka ķslands til aš stżra afnįmi gjaldeyrishafta.

Stjórnendur LV sem eru margir žeir sömu og voru ķ stjórn sjóšsins žegar umręddir samningar voru geršir hafa neitaš aš skoša mįliš frekar. Žeir hafa einnig alfariš hafnaš aš veita sjóšfélögum ašgang aš samningunum og forsendum žeirra.

Žaš er ekki nż bóla aš kerfiš žrįast viš aš draga stjórnendur fyrirtękja eša sig sjįlfa til įbyrgšar į gjöršum sķnum. Žvert į móti keppast žeir viš aš byggja upp og verja sömu kerfisvilluna į sömu braušfótum og hrundi, ķ skjóli trśnašar, bankaleyndar og algjörrar žagnarskyldu.

Ragnar Žór Ingólfsson 

Stjórnarmašur ķ VR og sjóšfélagi ķ Lķfeyrissjóši Verslunarmanna.

 


Veršur Andrés Önd nęsti forseti?

Nś hefur Žorgeir Eyjólfsson veriš rįšinn til Sešlabanka ķslands til aš stżra losun gjaldeyrishafta. Žaš vęri svo sem ekki til frįsagnar nema fyrir žį stašreynd aš undir stjórn Žorgeirs tapaši Lķfeyrissjóšur verslunarmanna grķšarlegum upphęšum į gjaldeyrisbraski Žorgeirs, sem gerši framvirka gjaldmišla samninga fyrir hönd Lķfeyrissjóš verslunarmanna upp į 93 milljarša rétt fyrir hrun. Ekki sér fyrir endann į tapi sjóšsins vegna žessa en žaš hleypur į milljöršum ef ekki milljaršatugum.

Žessi óskiljanlega įhęttusękni, eins og žaš er oršaš ķ Rannsóknarskżrslu Alžingis, var kannski ekki svo ótrśleg ķ ljósi tengsla forstjórans fyrrverandi viš žau félög sem aftur tóku stöšu gegn ķslensku krónunni.

Ķ ljósi žess aš gjaldeyrisbrask Žorgeirs sem aš öllum lķkindum braut lög um skyldutryggingar lķfeyrisréttinda og samžykktir sjóšsins hlżtur aš teljast meš hreinum ólķkindum aš mašurinn skuli stżra gjaldeyrisvišskiptum žjóšarinnar og er kannski enn eitt dęmiš um žį dęmalausu stjórnsżslu sem į borš er borin fyrir Alžżšu žessa lands.

Veršur Hannes Smįrason nęsti Sešlabankastjóri? Eša Ragnar Önundarson nęsti forstjóri samkeppniseftirlitsins?

Ragnar Žór Ingólfsson 

Stjórnarmašur ķ VR.


150 milljaršar frį heimilum til lķfeyrissjóša.

Mikiš er talaš um gróša bankanna og heimtur žeirra vegna vildarkjara į skuldum heimilanna.

Žaš vill gleymast ķ umręšunni aš ķslenskir lķfeyrissjóšir hafa eignafęrt yfir 150 milljarša ķ veršbętur į fasteignalįnum almennings frį įrsbyrjun 2008. Og hafa žar af leišandi stórlagaš eignastöšu sķna eftir glórulaust śtrįsarsukkiš į kostnaš eigin sjóšfélaga.

Žaš er ekki nóg meš aš sjóšfélagar horfi į eftir eftirlaunum sķnum ķ svarthol meingallašs fjįrmįlakerfis heldur horfum viš į vafasamar veršbęturnar notašar til endurreisnar sömu kerfisvillunnar og hrundi eins og spilaborg į haustmįnušum 2008.

Aš halda žvķ fram aš verštrygging fjįrskuldbindinga ein og sér tryggi sjóšsfélögum verštryggšan lķfeyri er einfaldlega gališ.Žaš eru gęši fjįrfestinganna sem tryggja afkomu sjóšanna og sjįlfbęrni okkar eftir aš vinnuskyldu lķkur sem tryggir įhyggjulaust ęvikvöld.

Žaš er vert aš skoša mįlflutning varšhunda lķfeyriskerfisins sem kalla žaš hornstein ķslensks samfélags og finna lķfeyriskerfum nįgrannarķkjanna, sem kennd eru viš gegnumstreymiskerfi, allt til forįttu. Gegnumstreymiskerfi gengur ķ stuttu mįli śt į aš skattkerfiš stendur undir lķfeyri žar sem lķtil söfnun og sjalfbęrni į sér staš.

Ķ žvķ samhengi hlżtur mašur aš spyrja sig hvort skylduašild aš lķfeyrissjóšum sé eitthvaš annaš en skattur og žegar horft er til eigna lķfeyrissjóšanna sem samanstendur af stęrstum hluta af skuldum sjóšsfélaganna sjįlfra.

Af um 2.000 milljarša meintum eignum lķfeyrissjóšanna liggja um 900 milljaršar ķ verštryggšum okurvaxta hśsnęšislįnum almennings og skuldabréfum rķkisins, bęjar og sveitarfélaga.Mikil óvissa rķkir svo um raunverulegt virši žeirra eigna sem eftir standa sem eru margar vafasamar ķ meira lagi.

žaš er ekki svo aš sį sem žetta skrifar sé į móti lķfeyrissjóšum og žvķ žarfa verki aš sjóšsfélagar standi sem best aš vķgi eftir aš vinnuskyldu lķkur.

Kerfiš ķ žeirri mynd eins og žaš er ķ dag gengur einfaldlega ekki upp. Viš sjįum fram į aš stór hluti lķfeyrisžega framtķšarinnar fara stórskuldugir og eignalausir į lķfeyri og žurfa aš reiša sig į Ponzi uppbyggingu meingallašs kerfis sem aftur reišir sig į meingallaš fjįrmįla og markašskerfi sem er dęmt til aš hrynja meš kerfisbundnum hętti.

Vęri ekki rįš aš koma žröngum sérhagsmunaklķkum og afętum frį kerfinu žar sem rekstrarkostnašur er aš lįgmarki 5 milljaršar į įri og huga aš framtķšinni meš hag sjóšsfélaga aš leišarljósi.

Žeir sjóšsfélagar sem standa best ķ dag fóru skuldlausir į lķfeyri meš žak yfir höfušiš sem įrangur ęvistarfsins ķ staš innihaldslausra loforša.

Žaš er meš ólķkindum aš ķ svo litlu landi skuli vera rekin tvö almannatryggingakerfi, annaš af rķkinu og hitt af ašilum vinnumarkašarins ķ gegnum yfir 30 lķfeyrissjóši sem haga sér eins og ósnertanlegir mafķósar žegar sjóšfélagar voga sér aš benda į augljósa annmarka kerfisins.  

Ragnar Žór Ingólfsson 

Stjórnarmašur ķ VR

 


Grķšarlegt tap lķfeyrissjóša og sjóšsfélagar girtir upp fyrir haus.

Eftir fall N1 er komiš ķ ljós hversu vafasöm śtlįn lķfeyrissjóša voru til fyrirtękja žar sem engir fyrirvarar eša kröfur um veš og hįmarks skuldsetningu voru geršar į mešan sjóšsfélagar sjįlfir voru girtir upp yfir haus meš greišslumati, tryggu veši, verštryggingu og sjįlfskuldarįbyrgš.
 
Milljaršar afskrifašir vegna N1
 
Žaš er fróšlegt aš lesa fréttatilkynningu sem fylgdi frį Lķfeyrissjóši verslunarmanna sem gefur ķ skyn aš sjóšsfélagar žeirra séu hólpnir vegna žess aš sjóšurinn įtti engar kröfur į N1 og verša žvķ ekki fyrir fjįrhagslegu tjóni vegna žessa. Rétt er aš benda į aš ķslenskir lķfeyrissjóšir hafa rašaš sér nišur og tekiš hver fyrir sig sterka stöšu meš hinum żmsu višskiptablokkum sem ķ tilfelli Lķfeyrissjóšs verslunarmanna var Sķminn og tengd félög. Žaš kęmi ekki į óvart aš tap N1 verši smįvęgilegt mišaš viš tap sjóšsins į skuldabréfaśtgįfunni Simi 0601 en śtbošslżsing žess fylgir meš greininni sem višhengi og mį žar sjį hversu glórulausar lįnveitingar žetta voru og er gott dęmi um lįnveitingar lķfeyrissjóša til fyrirtękja.
 
Ķ tilefni žess aš Gušmundur Gunnarsson hefur nś veriš kjörinn stjórnarformašur lķfeyrissjóšsins Stafa sem hlżtur aš teljast įhugavert žar sem verkafólk sér aftur og aftur į eftir leištogum sķnum ķ valdamestu stöšurnar ķ ķslensku višskiptalķfi.  
 
Grein sem ég skrifaši ķ desember 2010 um lįnveitingar lķfeyrissjóšsins Stafa til N1.

Konungar Lżšskrumsins?

Ķ staš žess aš svara mįlefnalegum og gagnrżnum spurningum kjósa verkalżšskóngarnir (milljónaklśbburinn) aš tala sig ķ kringum hlutina meš slķkum hętti aš umbjóšendur žeirra sitja ringlašir eftir. Žeir kjósa aš fela sig į bakviš žögnina sem einkennir handónżta verkalżšsforystuna og fķlabeinsturninn sem žeir bśa ķ. 

Gušmundur Gunnarsson formašur rafišnašarsambandsins og vara stjórnarmašur ķ lķfeyrissjóšnum Stöfum fer hamförum gegn žeim sem opna į sér munninn gagnvart lķfeyrissjóšunum og leyfa sér aš gagnrżna žį. Hann talar um heilindi og vönduš vinnubrögš hjį stjórnendum lķfeyrissjóšanna žį sérstaklega hjį sķnum lķfeyrissjóši,Stöfum, žar sem hann er vara stjórnarmašur. Allir sem halda öšru fram eru lżšskrumarar af verstu sort.

Af žvķ tilefni er ég meš spurningu til Gušmundar sem hann hefur fengiš ķ athugasemda fęrslur sķnar en eyšir spurningunni jafnharšan śt og ég set hana inn. Reyndar hefur Gušmundur og ašrir samkóngar hans fengiš rįšleggingar PR-žręla sinna aš spurningum frį mér verši alls ekki svaraš meš opinberum hętti hverjar sem žęr kunna aš vera. Žvķ hef ég įkvešiš aš spyrja hann aftur į heimasķšu minni og žannig meš įberandi og opinberum hętti. 

Af hverju eru starfsmenn N1 skyldašir til aš borga ķ lķfeyrissjóšinn Stafi? Er žaš vegna žess aš stęrsti einstaki skuldari Stafa er N1?

Samkvęmt samtali mķnu viš stjórnarmann Stafa sem einnig er starfsmašur N1 og stjórnarmašur ķ VR,  fóru žessar stęrstu lįnveitingar sjóšsins ekki fyrir stjórn. Eru žetta faglegu vinnubrögšin meš sparifé launafólks sem Gušmundur Gunnarsson er alltaf aš tala um? Getur žś sem varastjórnarmašur ķ Stöfum lķfeyrissjóši svaraš mér hvort samžykktir og vinnureglur sjóšsins voru brotnar og eru žetta vinnubrögšin sem tķškast hjį lķfeyrissjóšum almennt? Hver er skuldastaša N1 og hverjar eru tryggingar, ef einhverjar eru, ķ skuldabréfalįnum sjóšsins til N1? N1 er skuldsett langt umfram veršmęti og samkvęmt mķnum heimildum eru skuldabréfalįn Stafa, aftast ķ kröfuröšinni.

Hverjar verša raunverulegar heimtur žessara lįna?

Ķ įrsskżrslu Stafa į bls.15 kemur fram aš N1 er langstęrsti skuldari sjóšsins, sķšan er fariš yfir afskriftir į skuldabréfum frį hruni sem sżnir aš Stafir voru ķ nįkvęmlega sömu fjįrfestingavitleysunni og ašrir sjóšir. 

Śr Samžyktum og vinnureglum Stafa lķfeyrissjóšs. 

5.5 Stjórn sjóšsins fer meš yfirstjórn hans. Stjórnin skal fjalla um allar meirihįttar įkvaršanir varšandi stefnumótun og starfsemi sjóšsins. Hśn skal annast um aš nęgjanlegt eftirlit sé haft meš bókhaldi og mešferš fjįrmuna sjóšsins. Stjórn sjóšsins ręšur framkvęmdastjóra, įkvešur laun hans og önnur starfskjör og setur honum starfsreglur. Stjórn sjóšsins ręšur forstöšumann endurskošunardeildar eša semur viš sjįlfstętt starfandi eftirlitsašila til aš annast skipulagningu innri endurskošunar. Stjórn skal einnig móta innra eftirlit lķfeyrissjóšsins og skjalfesta eftirlitsferla.

5.5.2 Framkvęmdastjóri annast daglegan rekstur sjóšsins ķ samręmi viš mótaša stefnu og fyrirmęli sem stjórn hefur gefiš. Framkvęmdastjóri ręšur starfsmenn til sjóšsins. Framkvęmdastjórinn er ekki kjörgengur sem stjórnarmašur ķ lķfeyrissjóšnum. Įkvaršanir sem eru óvenjulegar eša mikils hįttar skal framkvęmdastjóri ašeins taka meš sérstakri įkvöršun stjórnar eša samkvęmt įętlun sem samžykkt hefur veriš af stjórninni. Sé ekki unnt aš bera meirihįttar įkvaršanir undir stjórnarfund, skal haft samrįš viš formann stjórnar og ašra stjórnarmenn eftir föngum. Slķkar įkvaršanir skal sķšan taka fyrir į nęsta stjórnarfundi.

5.7 Stjórnarmašur lķfeyrissjóšs eša framkvęmdastjóri mį ekki taka žįtt ķ mešferš mįls ef hann hefur hagsmuna aš gęta sem kynnu aš fara ķ bįga viš hagsmuni sjóšsins. Sama gildir ef um er aš ręša įkvaršanir sem tengjast fyrirtęki žar sem stjórnarmašur kann aš eiga umtalsveršra hagsmuna aš gęta sem eigandi, stjórnarmašur eša starfsmašur. Skylt er žeim, sem ķ hlut į, aš upplżsa um ašstęšur sem valda kunna vanhęfi samkvęmt framansögšu.  

5.7.1 Stjórn sjóšsins og framkvęmdastjóri mega ekki gera neinar žęr rįšstafanir sem bersżnilega eru til žess fallnar aš afla įkvešnum sjóšfélögum, fyrirtękjum eša öšrum ótilhlżšilegra hagsmuna, umfram ašra eša į kostnaš sjóšsins.

Ķ staš žess aš stappa stįlinu ķ launafólk og standa ķ lappirnar, tala verkalżšskóngarnir um įbyrgar kröfur og hversu lķtiš sé til skiptanna.

Ķ staš žess aš efla samstöšu ala žeir į mešvirkni,uppgjöf og hręšslu.

Žeir eru Konungar Lżšskrumsins!

Žetta er einungis lķtiš brot af vafasömum śtlįnum lķfeyrissjóšanna.

Ragnar Žór Ingólfsson

Stjórnarmašur ķ VR


Skrįr tengdar žessari bloggfęrslu:

Lķfeyrissjóšir og verštrygging.

Žaš hefur margoft komiš fram ķ mįlflutningi forsvarsmanna lķfeyrissjóšakerfisins aš lķfeyrir sé verštryggšur. Ķ almenna kerfinu er lķfeyrir ekki verštryggšari en svo aš sjóširnir hafa heimild og lögbundna skyldu til aš skerša lķfeyri einhliša reynist žeim erfitt aš standa undir žeirri įvöxtunarkröfu sem loforš žeirra byggist į.

Ķ opinbera kerfinu er lķfeyrir verštryggšur meš rķkisįbyrgš sem erfitt er aš sjį hvernig skattgreišendur geta stašiš undir, eftir aš sjóširnir töpušu stórum hluta eigna sinna ķ kerfishruni sem ekki sér fyrir endann į.

Verštryggingin ķ lķfeyriskerfinu gerir žvķ lķtiš annaš en aš mismuna lķfeyrisžegum gróflega eftir žvķ hvort kerfiš žeir greiša ķ eša eftir žvķ hvort žeir skulda eša ekki.

Hversu vel er lķfeyrir "verštryggšur" ķ almenna kerfinu?

Fęstir sjóšsfélagar nį upp ķ lįgmarks višmiš žrįtt fyrir yfir 40 įra tilvist kerfisins ķ žeirri mynd sem viš žekkjum žaš ķ dag.

Heimtur sjóšsfélaga, sem hafa greitt ķ kerfiš ķ 40 įr eša meira, eru slįandi litlar žrįtt fyrir aš lķfeyrissjóširnir hafi frį 1979 ķ stórauknum męli fjįrfest meš verštryggšum hętti. Nęr allt launafólk sem greitt hefur ķ kerfiš ķ 40 įr eša meira žarf višbótargreišslur frį rķkinu ķ gegnum Tryggingastofnun til aš nį upp ķ lįgmarks višmiš. Rķkiš greišir yfir 41.000 einstaklingum rśmlega 53,5 milljarša į įri ķ lķfeyri eša helmingi meira en lķfeyrissjóširnir greiša śt žrįtt fyrir 60 įra tilvist. Nokkrir voru stofnašir upp śr 1950, kerfinu komiš į ķ nśverandi mynd įriš 1969 og lögbundiš 1997. Žessar tölur eru fyrir utan opinbera kerfiš.

Žaš er skiljanlegt aš gamla fólkiš klóri sér ķ hausnum yfir verštryggša lķfeyrinum sem hękkar ekki neitt. Žvķ ef hann hękkar, skeršist žaš sem uppį vantar frį rķkinu til aš nį lįgmarks tryggingavernd.

Į mešan lķfeyrissjóšir lįna fyrirtękjum verštryggš hįvaxtalįn śt į kampavķn og kavķar, žar sem eina tryggingin er veršlaus pappķrinn sem upphęšin er skrifuš į, er sjóšfélögum lįnaš śt į fasteignaveš meš 65% hįmarks vešhlutfall og sjįlfskuldarįbyrgš į fyrsta vešrétti eša meš tryggu lįnsveši. Sjóšsfélagar horfa svo į eigiš fé sitt tekiš eignarnįmi af lķfeyrissjóšum sem aftur fjįrfesta išgjöldum okkar og veršbótum ķ sama svartholiš og kom žjóšarbśinu og samfélaginu į hlišina.

Žaš sem raunverulega lagaši eignastöšu lķfeyrissjóšanna eftir hrun og til dagsins ķ dag eru rśmlega 130 milljarša veršbętur į fasteignalįnum almennings. Žessi grķšarlega eignatilfęrsla ķ gegnum verštryggingu fjįrskuldbindinga į okkar mikilvęgasta lķfeyri er afleišing órįšsķu sjóšanna ķ fjįrfestingum. Hverjir bera įbyrgš į fjįrmagni ķ umferš og óįbyrgri śtlįnaženslu sem aftur skapar veršbólgu?

Skilgreina žarf eignahlut almennings ķ fasteignum sem lķfeyri.

Meš žvķ aš skilgreina fasteignir okkar sem lķfeyri gefst lķfeyrissjóšum kostur į aš lękka vexti til hśsnęšislįna meš žvķ aš tengja įunnin lķfeyrisréttindi eignamyndun ķ fasteign. Ef lįniš rżrnar eykst eignarhlutur (lķfeyrir) en įunnin réttindi skeršast į móti og öfugt. Žetta gerir lķfeyrissjóšum skylt aš taka tillit til grķšarlegra hagsmuna sem almennir sjóšsfélagar eiga meš eiginfjįrmyndun ķ fasteignum og hefši sjóšunum veriš lagalega skylt aš taka afstöšu meš almennum skuldaleišréttingum hefši žessi skilgreining veriš til stašar. Ķ žessu samhengi žurfa lķfeyrissjóšir ekki aš berjast gegn afnįmi verštryggingar af sömu hörku og žeir hafa žegar gert hingaš til.

Ašrir kostir eins og aš lķfeyrissjóšir bindi frekar skuldbindingar sķnar ķ eigin eignamyndun sjóšfélaga sinna hafa minni žensluįhrif į innlenda fjįrmįlamarkaši og sjóšfélagar žurfa sķšur aš eiga allt undir misgįfulegum įkvöršunum misviturra forstjóra. Lķfeyrir er óašfararhęfur og vęri žvķ ómögulegt aš hirša žennan mikilvęga eignahlut okkar ef ófyrirsjįanleg įföll dynja yfir.

Žeir lķfeyrisžegar sem standa best ķ dag fóru skuldlausir į lķfeyri og höfšu žak yfir höfušiš sem įrangur ęvistarfsins ķ staš innihaldslausra loforša.

Frį įrsbyrjun 2008 hafa lķfeyrissjóširnir eignafęrt yfir 130 milljarša ķ veršbętur į fasteignalįnum almennings.

Žetta eru tölur fyrir utan žį tryggingafręšilegu leišréttingu sem sjóširnir įttu aš nį ķ gegnum hśsnęšis skuldabréfavafninginn frį Lśxemborg sem SĶ kom yfir til lķfeyrissjóšanna į vildarkjörum til aš laga skelfilega stöšu žeirra į kostnaš sjóšsfélaga sjįlfra.

Žaš er ljóst aš meš žessum tölum sannast sś grķšarlega mismunun į milli sjóšsfélaga sem kerfiš elur į vegna verštryggingarinnar. Žeir sjóšsfélagar sem skulda taka į sig kerfisbundna eignaupptöku til aš standa skil į lķfeyri žeirra sem skuldlausir eru. Skżrasta dęmiš eru sjóšsfélaga lįnin žar sem flestir lķfeyrissjóšir lįna aš hįmarki 65% af fasteigna mati eša metnu markašsvirši į fyrsta vešrétti į mešan fyrirtękjum er lįnaš meš litlum sem engum tryggingum eša nokkrum fyrirvörum um hįmarks skuldsetningu eša fyrirvörum um lįgmarks eiginfjįrstöšu.

Ętli skuldabréf sķmans simi 06 01 sem var klęšskerasaumaš hįvaxta kślulįn fyrir lķfeyrissjóšina fįist nokkurn tķma greitt? Eša raunverulegt virši žeirra hlutabréfa sem lķfeyrissjóširnir hafa skuldbreytt śr töpušum skuldabréfalįnum til stórfyrirtękja žar sem N1 er nżjasta rósin ķ žaš óheilla hnappagat. 

Viš žekkjum dęmi um verštryggšar skuldabréfaśtgįfur śtrįsarfélaga sem hafa fariš ķ naušasamninga nś žegar en heimtur af slķkum samningum eru afar hępnar svo vęgt sé til orša tekiš, žrįt fyrir aš vera eignafęršar ķ botn ķ bókum sjóšanna.

Į mešan kerfiš er uppfullt af innistęšulitlum verštryggšum skuldabréfum sem ekki žarf aš losa vegna grķšarlegrar sjóšsöfnunar sem nś į sér staš, geta sjóširnir hagrętt eignastöšu sinni į kostnaš žeirra sem greiša ķ kerfiš, eša į mešan išgjöldin standa undir śtgreišslum.

Nokkur dęmi eru um śtgįfur sem voru klęšskerasaumašar fyrir hįa verštryggša įvöxtunarkröfu sjóšanna og ólķklegt er aš skili sér til baka aš fullu eša nokkru leiti.

Ef viš tökum skuldabréfaśtgįfu Sķmans og förum yfir śtbošslżsingu bréfsins sem var lokaš śtboš fyrir sjóšina, śtgefiš ķ įrsbyrjun 2006, aš nafnvirši 15 milljarša og verštryggt į 6% vöxtum meš einum gjalddaga į höfušstólnum, sem er  komin yfir 20 milljarša, žann 2 Aprķl 2014.

Ķ efnahagsreikningi sķmans sem fylgir śtbošslżsingu skuldabréfanna sem heitir Sķmi 06 1 kemur fram aš į įrunum 2004 til 2005 er višskiptavild félagsins hękkuš śr 970 milljónum ķ 58.5 milljarša og langtķmaskuldir höfšu į sama tķma hękkaš śr 4.7 milljöršum ķ 44.6 milljarša į einu įri.

Žegar lķfeyrissjóširnir veita svo kślulįn ķ formi skuldabréfakaupa įn ofangreindra fyrirvara žegar fyrrgreindar upplżsingar eru aš fullu ljósar ķ śtbošsgögnum hljóta sjóšsfélagar aš spyrja sig hvort sjóširnir hafi fariš eftir 36gr. Laga um samspil įvöxtunar og įhęttu.   

36. gr. Stjórn lķfeyrissjóšs skal móta fjįrfestingarstefnu og įvaxta fé sjóšsins meš hlišsjón af žeim kjörum sem best eru bošin į hverjum tķma meš tilliti til įvöxtunar og įhęttu.

Sjį višhengi meš grein minni žar sem hęgt er aš skoša žessa ótrślegu skuldabréfaśtgįfu.

Mörg dęmi eru um śtgįfur sem žessar og annaš dęmi sem ég hef skrifaš um eru lįnveitingar lķfeyrissjóšs Stafa til N1. Starfsmenn N1 eru skyldašir til aš greiša ķ Stafi og N1 er stęrsti skuldari Stafa.

Ķ stjórn og varastjórn Stafa er svo starfsmašur N1 og stjórnarmašur ķ VR įsamt fyrrverandi formanni rafišnašarsambandsins, en launafólki til mikillar lukku varš einum sirkusapanum fęrra žegar hann lét af störfum.

Žaš vęri įhugavert aš vita hvert raunverulegt tap sjóšsins veršur vegna falls N1. 

Žar sem lķfeyrissjóširnir hafa veriš aftarlega į merinni varšandi heimtur af slķkum lįnveitingum į kostnaš verštryggingar og hįrra vaxta hlżtur aš vakna sś spurning hvort megin tilgangur sjóšskerfisins sé aš dęla óįbyrgum og óöruggum śtlįnum śt ķ atvinnulķfiš sem į helming stjórnarsęta ķ sjóšunum og ķ raun stjórnar kerfinu?

Žó stórt sé spurt er spurningin ešlileg vegna žess hversu mikilla trygginga sjóširnir krefja eigin sjóšsfélaga sem aftur eiga aš njóta góšs af įvinningi ęvistarfsins eftir aš vinnuskyldu lķkur.

Meš óskiljanlegri įhęttusękni brutu nokkrir sjóšir lög um skyldutryggingar lķfeyrisréttinda meš gerš afleišusamninga. Samkv.lögum nr.36 er sjóšunum heimilt aš gera afleišusamninga sem draga śr įhęttu sjóšsins.

Raunin er aš sjóšir eins og lķfeyrissjóšur verslunarmanna sem gerši afleišusamninga į móti 40% af heildareignum  eša öllum erlendum eignum sķnum žrįtt fyrir aš išgjöld standi undir śtgreišslum nęstu 15-17 įrin. Žjónaši žaš sjóšnum engum tilgangi aš gera gjaldmišlasamninga (afleišusamninga) til aš verja framtķšarskuldbindingar sķnar.

Erlendar eignir sjóšsins voru ķ raun verštryggšar žvķ sveiflur į gengi jafna sig śt į mun skemmri tķma en framtķšar skuldbindingar sjóšsins gįfu til kynna. Žaš er žvķ alveg ljóst aš lķfeyrissjóšur verslunarmanna gerši mjög įhęttusama afleišusamninga žar sem grķšarlegir fjįrmunir töpušust sem ekki sér fyrir endann į.

Til aš setja žetta ķ samhengi var danska krónan 1 DK į móti 1 ISK viš sķšustu myntbreytingu. 

36gr.Lķfeyrissjóšur skal takmarka įhęttu ķ erlendum gjaldmišlum ķ heild viš [50%]3) af hreinni eign sjóšsins.

Žaš merkilega er aš meš gerš gjalmišlasamninga sįu sjóšstjórnir til žess aš erlendar fjįrfestingar bįru eingöngu nafnįvöxtun erlendra veršbréfasjóša eftir aš gengis/verštrygging erlendra eignasafna var samin burt. Sś įvöxtun er aftur töluvert undir gildandi višmiši 3,5% raunįvöxtunar reglunnar og žvķ ljóst aš sś regla var einnig brotin meš gerš gjalmišlasamninga.      

Žaš var žvķ ekki aš undra aš rannsóknarnefnd alžingis gerši alvarlegar athugasemdir viš ótrślega įhęttusękni lķfeyrissjóša viš gerš gjaldmišlasamninga.

Var sś įhęttusękni svo ótrśleg ķ ljósi nįinna tengsla sem ęšstu stjórnendur höfšu viš žau félög og fjįrmįlafyrirtęki sem samningarnir voru geršir viš? Voru žetta mešvitašar eignatilfęrslur sem fóru śr böndunum?

Einnig er įhugavert aš skoša opinber gögn śr kauphöll ķslands, 20 stęrstu, sem er yfirlit yfir tuttugu stęrstu eigendur tuttugu stęrstu fyrirtękja į markaši. Žar er hęgt aš sjį hvernig nokkrir stęrstu sjóširnir unnu nįiš saman ķ fjįrfestingum įrin fyrir hrun og einnig athyglisvert ef skuldabréfalįn sjóšanna til fyrirtękja er skošuš ķ žvķ samhengi, hvaša sjóšir stóšu meš hvaša višskiptablokkum osfrv. Stafir voru meš sterka stöšu ķ N1, Lķfeyrissjóšur verslunarmanna og Gildi unnu nįiš saman og tóku grķšarlega sterka stöšu meš félögum tengdum Bakkavarabręšrum og Kaupžingi. Stapi fjįrfesti duglega sušur meš sjó, Almenni lķfeyrissjóšurinn sem var hżstur ķ Glitni tók sterka stöšu meš Baugsfélögum og svo mętti lengi telja.

Tengslin eru nokkuš skżr en óskiljanleg žegar kemur aš hag hins almenna sjóšsfélaga sem žarf aš sśpa seišiš af tapinu ķ formi skeršingar į lķfeyrisréttindum og eignaupptöku ķ formi veršbóta.

Ķ samžykktum flestra lķfeyrissjóša mį finna klausu sem žessa: Įkvaršanir sem eru óvenjulegar eša mikils hįttar skal framkvęmdastjóri ašeins taka meš sérstakri įkvöršun stjórnar.

Flestar įkvaršanir um meirihįttar rįšstöfun į fjįrmunum lķfeyrissjóša, hvort sem um lįn til fyrirtękja eša afleišusamninga, fara sjaldan eša aldrei fyrir stjórnir. Meirihįttar įkvaršanir eru oftast teknar af fįmennum hópi bakherbergisstjórnenda,sjóšsstjóra og framkvęmdastjóra.

Fjįrfestingar tengdar atvinnulķfinu eru žęr fjįrfestingar sem sjóširnir hafa tapaš hvaš mest į. Er ekki rįš aš skoša žęr stašreyndir įšur en venjulegt fólk er sakaš um óheilindi gagnvart gömlu fólki viš žaš eitt aš leita réttar sķns vegna forsendubrests sem er į įbyrgš žeirra sem m.a. stjórna kerfinu og žykjast sitja ķ traustu umboši alžżšunnar.

Ķ ljósi žess aš sjóšsfélagar sjįlfir hafa lķtiš sem ekkert aš segja um hverjir stjórna eftirlaunasjóšum okkar og stjórnirnar sjįlfar koma sjaldnast aš įkvaršanatöku um einstakar fjįrfestingar, į hugtakiš fé įn hiršis einkar vel viš. 

Žaš er ljóst aš hį įvöxtunarkrafa lķfeyrissjóšanna og verštrygging skiptir engu mįli um afkomu žeirra og hag sjóšsfélaga sjįlfra, nema til hins verra. Nś žegar hafa sjóširnir tryggt sér veršbętur upp ķ rjįfur af flestum verštryggšum eignasöfnum sķnum og er löngu fariš aš flęša yfir žį fötu.

Ķ lķfeyrismįlum hafa ašilar vinnumarkašarins nįš saman um aš skrśfa lķfeyirisišgjöld ķ 15,5% fyrir įriš 2020. Žaš hlżtur aš vera lįgmarkskrafa skattgreišenda aš sömu ašilar geri grein fyrir žvķ hvernig sjóširnir ętli aš standa af sér kerfisbundin įföll fjįrmįlamarkaša įšur en žeir hękka išgjöldin sem voru hękkuš sķšast um 20% įriš 2006 eša śr 10 ķ 12%. Ekki hefur spurningum veriš svaraš eins og um 500 milljarša halla į opinbera kerfinu sem skattgreišendur žurfa aš brśa nęstu įrin og žeirri lykilspurningu hvort žetta sjóšsöfnunarfyrirkomulag gangi į annaš borš upp. 

Atvinnurekendur kvarta sįran undan žvķ aš žaš séu engar fjįrfestingar ķ atvinnulķfinu į mešan lķfeyrissjóširnir kvarta undan žvķ aš lķtiš sé um fjįrfestingakosti.

Žeir einstaklingar sem kvarta mest yfir žessu įstandi eru ķ forsvari fyrir bįša žessa hópa. Er ašgeršarleysiš og uppgjöfin mešvituš leiš til aš tryggja sérhagsmunahópum völd og til aš tryggja ašilum vinnumarkašarins, sem eru oršnir rķki ķ rķki, sķfellt stęrri hluta af heildarlaunum og launakostnaši einstaklinga og fyrirtękja meš žvķ aš hękka išgjöld ķ lķfeyrissjóši og meš stofnun endalausra sjóša innan SAASĶ sem sjóšsfélagar sjįlfir fį afar takmarkašar upplżsingar um?

Žaš er ekki įvöxtunarkrafan sem tryggir sjóšsfélögum įhyggjulaust ęvikvöld heldur gęši fjįrfestinganna og aš sjóširnir taki virkan žįtt ķ aš tryggja örugga og góša eignauppbyggingu sjóšsfélaganna sjįlfra og stušli žar af leišandi aš sjįlfbęrni okkar eftir aš vinnuskyldu lķkur.

Lķfiš er til aš njóta žess alla ęvina. Ekki bara hugsanlega eftir 67 įra aldur ef sjóšunum tekst aš sneiša hjį kerfisbundnum markašsįföllum, sem er įlķka lķklegt og varanlegur alheimsfrišur įn skulda

Žaš er óskemmtilega tilhugsun aš verša byrši į börnin sķn ķ framtķšinni ķ staš žess aš verša sjįlfbęrari og virkari žegn. Lķfeyriskerfiš bķšur einfaldlega ekki upp į annaš.

Ragnar Žór Ingólfsson

Stjórnarmašur ķ VR


Skrįr tengdar žessari bloggfęrslu:

Kjarasamningur – jį eša nei?

Kjarasamningur – jį eša nei?

"Verkalżšsforystan elur alžżšuna į uppgjöf og aumingjaskap. Lausnin gegn kśgun er samstaša launafólks og raunhęfur valkostur til aš snišganga valdiš."

Greinin var birt ķ mogganum žann 14 maķ.

Žaš skiptir ķ raun engu hvort launahękkanir verši 5, 10 eša 15% ef launafólki veršur ekki tryggšur einhver stöšugleiki vegna veršbólguįhrifa samningsins į skuldavanda heimilanna.

Žaš er ekkert ķ žessum samningi sem tryggir aš kaupmįttur skili sér til launafólks annaš en fyrirvarar um aš haldnar verši nokkrar aukasżningar į žeim farsa sem birtist žjóšinni ķ formi „kjaravišręšna“.

Žaš er ekkert sem tryggir millitekjufólki hękkanir og aš atvinnurekendur geti ekki snišgengiš hękkanir meš uppsögnum og endurrįšningum į sömu gömlu kjörunum.

Žaš eina sem er tryggt ķ nżgeršum samningum er 10% veršbólga nęstu 3 įrin og telst žaš varlega įętlaš žar sem veršbólguspįr sešlabankans og hagdeildar ASĶ hafa aldrei stašist.

Lausn verkalżšshreyfingarinnar į skuldavanda heimilanna er aš efla leigumarkaš og félagslegt hśsnęšiskerfi, styrkja hugmyndafręšilegt gjaldžrot rķkisstjórnarinnar og algjört śrręšaleysi.

Samningurinn tryggir fjįrmagnseigendum žaš litla sem eftir er af eiginfjįrgrunni almennings įsamt žvķ aš fyrirtękin munu aš öllum lķkindum skila hękkunum samningstķmans fljótlega śt ķ veršlagiš, ekki ósvipaš og olķufyrirtękin eru fljótari aš hękka en lękka.

Ķ lķfeyrismįlum hafa ašilar vinnumarkašarins nįš saman um aš skrśfa lķfeyirisišgjöld ķ 15,5% fyrir įriš 2020. Žaš hlżtur aš vera lįgmarkskrafa skattgreišenda aš sömu ašilar geri grein fyrir žvķ hvernig sjóširnir ętli aš standa af sér kerfisbundin įföll fjįrmįlamarkaša įšur en žeir hękka išgjöldin sem voru hękkuš sķšast um 20% įriš 2006 eša śr 10 ķ 12%. Ekki hefur spurningum veriš svaraš eins og um 500 milljarša halla į opinbera kerfinu sem skattgreišendur žurfa aš brśa nęstu įrin og žeirri lykilspurningu hvort žetta sjóšsöfnunarfyrirkomulag gangi į annaš borš upp.

Žó aš verkalżšshreyfingin tali nišur verkfallsvopniš meš hręšsluįróšri og samstöšuleysi eru ašrar leišir fęrar til įrangurs.

Žaš į aš hafna žessum samningum og krefjast žess aš samhliša launahękkunum verši launafólki tryggšur stöšugleiki vegna hśsnęšisskulda ķ formi breytinga į neysluvķsitölugrunni eša žaki į vexti og veršbętur. Įętlun um afnįm verštryggingar hlżtur aš vera krafa ķ žvķ samhengi.

Frį žvķ aš verštrygging launa var afnumin į sķnum tķma hafa fjįrmagnseigendur, sem stjórna stöšugleikanum, haft beinan hag af óstöšugleika ķ formi veršbóta.

Hvernig vęri aš dreifa žessari įbyrgš žannig aš stöšugleiki yrši allra hagur og įbyrgš žeirra sem eiga fjįrmagn eša stżra fjįrmagni ķ umferš yrši jöfnuš viš hag almennings af stöšugu veršlagi?

Hvernig nįum viš slķku fram?

Ein af lķfęšum fyrirtękja er ašgangur aš eftirlaunasjóšum launafólks. Viš getum komiš ķ veg fyrir frekari fjįrfestingar lķfeyrissjóšanna ķ atvinnulķfinu žar til framtķš launafólks og heimila veršur tryggš. Žaš er meš öllu óįbyrgt aš fjįrfesta ķ atvinnulķfi eša į markaši žar sem óstöšugleiki og verkföll eru yfirvofandi.

Verkalżshreyfingin į aš stofna banka til aš vinna gegn mismunun, okurvöxtum og kśgun sem venjulegt vinnandi fólk žarf aš žola į hverjum einasta degi. Žaš žarf aš veita skjól frį fjįrmįlastofnunum sem lofa višskiptavinum sķnum endalausu einelti vegna forsendubrests, skrifi žeir ekki undir afarkosti eins og broslegar 110% leišir sem verša oršnar 130% hiš minnsta į samningstķmabili kjarasamninga.

Helsta vopn fjįrmįlafyrirtękja er samstaša gegn fólkinu til aš hafa sem allra mest śt śr žegar töpušum kröfum. Meš žvķ aš koma ķ veg fyrir aš venjulegt fólk geti flśiš til annarra banka ef žvķ ofbżšur ofbeldiš.

Verkalżšshreyfingin er aš velta yfir 10 milljöršum į įri og rekstrarkostnašur er rķflega 2-3 milljaršar. Okkur sem finnst uppskeran rżr og sś stašreynd aš žeir sigrar sem hafa nįšst ķ lįnskjarabarįttunni hafa veriš fyrir tilstilli einstaklinga sem hafa leitaš réttar sķns gegn grķmulausu óréttlętinu į mešan verkalżšshreyfingin og rķkisstjórnin horfir į śr fjarlęgš og kemur meš hvert śrręšaleysiš į fętur öšru sem yfirleitt er śrelt og śr sér gengiš įšur en žaš kemur til framkvęmda.

Nś er ljóst aš forystusveit ASĶ ętlar aš nota verštrygginguna sem skiptimynt fyrir atkvęši inn ķ Evrópusambandiš og żta žannig alžżšunni til kosninga um ašild meš byssustinginn ķ bakinu.

Svo rętnar eru pólitķskar tengingar og pólitķskar skošanir ęšstu rįšamanna verkalżšshreyfingarinnar aš stórskaši mun hljótast af fyrir alžżšu žessa lands.

Atvinnurekendur kvarta sįran undan žvķ aš žaš séu engar fjįrfestingar ķ atvinnulķfinu į mešan lķfeyrissjóširnir kvarta undan žvķ aš lķtiš sé um fjįrfestingakosti.

Žeir einstaklingar sem kvarta mest yfir žessu įstandi eru ķ forsvari fyrir bįša žessa hópa. Er ašgeršarleysiš og uppgjöfin mešvituš leiš til aš tryggja sérhagsmunahópum völd og til aš tryggja ašilum vinnumarkašarins, sem eru oršnir rķki ķ rķki, sķfellt stęrri hluta af heildarlaunum og launakostnaši einstaklinga og fyrirtękja meš žvķ aš hękka išgjöld ķ lķfeyrissjóši og meš stofnun endalausra sjóša innan SAASĶ.

Viš höfum sżnt įbyrgš og umburšarlyndi og tryggt valdhöfum og fjįrmagnseigendum allt žaš svigrśm og allan žann stöšugleika sem innistęša er fyrir. Ég segi nei.

Höfundur er sölustjóri og stjórnarmašur ķ VR.


Af hverju aš fella kjarasamninga?

Mįlflutningur verkalżšsforystunnar og dómsdagsspįr ef kjarasamningar verši felldir er meš svo miklum ólķkindum aš mašur spyr sig hverra hagsmuna žeir séu raunverulega aš gęta og žaš ekki ķ fyrsta skipti.

Af hverju aš fella nżgerša kjarasamninga?

Žaš skiptir ķ raun engu hvort launahękkanir verši 5, 10 eša 15% ef launafólki veršur ekki tryggšur einhver stöšugleiki vegna veršbólgu įhrifa samningsins į grķšarlegum skuldavanda heimilanna. Žaš er ķ raun ótrślegt aš SA skuli ekki taka į skuldamįlum alžżšunnar žvķ eina lķfęš margra fyrirtękja er aukin neysla.

Žaš er ekkert ķ žessum samningi sem tryggir aš kaupmįttur skili sér til launafólks annaš en fyrirvarar um aš haldnar verši nokkrar aukasżningar į žeim farsa sem birtist žjóšinni ķ formi "kjaravišręšna".

Žaš er ekkert ķ žessum samningum sem tryggir millitekjufólki hękkanir og aš atvinnurekendur geti ekki snišgengiš hękkanir meš žvķ aš segja upp fólki og rįša svo aftur į sömu gömlu kjörunum.

Žaš eina sem er tryggt ķ nżgeršum samningum er 10% veršbólga nęstu 3 įrin og telst žaš varlega įętlaš žar sem veršbólguspįr sešlabakans og hagdeildar alžżšusambandsins hafa aldrei stašist frį žvķ męlingar hófust.

Lausn verkalżšshreyfingarinnar į skuldavanda heimilanna er aš efla leigumarkaš og félagslegt hśsnęšiskerfi, styrkja hugmyndafręšilegt gjaldžrot rķkisstjórnarinnar og algjört śrręšaleysi. BRAVÓ!

Samningurinn tryggir fjįrmagnseigendum žaš litla sem eftir er af eiginfjįrgrunni almennings ķ fasteignum sķnum įsamt žvķ aš fyrirtękin munu aš öllum lķkindum skila hękkunum samningstķmans fljótlega śt ķ veršlagiš, ekki ósvipaš og olķufyrirtękin eru fljótari aš hękka en lękka.

Ķ lķfeyrismįlum hafa ašilar vinnumarkašarins nįš saman um aš skrśfa lķfeyirsišgjöld ķ 15,5% fyrir įriš 2020. Žaš hlżtur aš vera lįgmarks krafa skattgreišenda aš sömu ašilar geri grein fyrir žvķ hvernig sjóširnir komi til meš aš standa af sér kerfisbundin įföll fjįrmįlamarkaša įšur en žeir hękka išgjöldin sem voru hękkuš sķšast um 20% įriš 2006 eša śr 10 ķ 12%. Ekki hafa spurningum veriš svaraš eins og 500 milljarša halli į opinbera kerfinu sem skattgreišendur žurfa aš brśa nęstu įrin og žeirri lykil spurningu hvort žetta sjóšsöfnunarfyrirkomulag ķ žvķ formi sem žaš er ķ, gangi į annaš borš upp. 

Hvaš er til rįša og hvaš į aš gera?

Eru verkföll eina lausnin og af hverju ķ ósköpunum talar verkalżšshreyfingin nišur verkfallsvopniš?

Af hverju hefur ekki veriš haldin einn einasti samstöšufundur/mótmęli į vegum verkalżšshreyfingarinnar frį hruni?

Eru önnur rįš til nį kröfum okkar fram? 

Žaš į aš hafna žessum samningum og krefjast žess aš samhliša launahękkunum verši launafólki tryggšur stöšugleiki vegna hśsnęšisskulda ķ formi breytinga į neysluvķsitölugrunni eša žaki į vexti og veršbętur. Įętlun um afnįm verštryggingar hlżtur aš vera krafa ķ žvķ samhengi.

Frį žvķ aš verštrygging launa var afnumin į sķnum tķma hafa fjįrmagnseigendur, sem stjórna stöšugleikanum, haft beinan hag af óstöšugleika ķ formi veršbóta.

Hvernig vęri aš dreifa žessari įbyrgš žannig aš stöšugleiki verši allra hagur og įbyrgš žeirra sem eiga fjįrmagn eša stżra fjįrmagni ķ umferš verši jöfnuš viš hag almennings af stöšugu veršlagi.  

Hvernig nįum viš slķku fram?

Ein af lķfęšum fyrirtękja er ašgangur aš eftirlaunasjóšum launafólks. Viš getum hęglega réttlętt aš launžegahreyfingin komi ķ veg fyrir frekari fjįrfestingar lķfeyrissjóšanna ķ atvinnulķfinu žar til framtķš launafólks og heimila verši tryggš. Žaš er meš öllu óįbyrgt aš fjįrfesta ķ atvinnulķfi eša į markaši žar sem óstöšugleiki og verkföll eru yfirvofandi.

Nżr Banki.

Til aš vinna gegn mismunun, okurvöxtum og innheimtuofbeldi sem venjulegt vinnandi fólk žarf aš žola į hverjum einasta degi, er aš gefa fólki kost į aš snišganga valdiš.

Aš snišganga valdiš er aš stilla fjįrmįlafyrirtękjunum upp viš vegg meš stofnun banka og veiti žar meš umbjóšendum sķnum skjól frį hótunum banka og fjįrmįlastofnana sem lofa višskiptavinum sķnum endalausu einelti vegna okurvaxta og forsendubrests, skrifi žeir ekki undir afarkosti eins og broslegar 110% leišir sem verša oršnar 130% hiš minnsta į samningstķmabili kjarasamninga. 

Eitt helsta vopn fjįrmįlastofnanna er samstašan gegn fólkinu til aš hafa sem allra mest śt śr žegar töpušum kröfum sķnum, žeir sem geta borgaš borga, žeir sem geta žaš ekki verša yfirskuldsettir til eilķfšarnóns. Žetta er gert meš žvķ aš koma ķ veg fyrir aš venjulegt fólk geti flśiš til annarra fjįrmįlastofnanna ef žvķ ofbķšur žeir afarkostir sem ķ boši eru. 

Verkalżšshreyfingin er aš velta yfir 10 milljöršum į įri og rekstrarkostnašur er rķflega 2 milljaršar. Okkur sem finnst uppskeran heldur rżr og sś stašreynd aš žeir sigrar sem hafa nįšst ķ barįttunni viš ofbeldi fjįrmįlafyrirtękja, hafa veriš fyrir tilstilli einstaklinga sem hafa leitaš réttar sķns gegn grķmulausu óréttlętinu og unniš mikilvęgustu sigrana į mešan verkalżšshreyfingin og rķkisstjórnin horfir į śr fjarlęgš og kemur meš hvert śrręšaleysiš į fętur öšru sem yfirleitt er śrhelt og śr sér gengiš įšur en žaš kemur til framkvęmda. 

Nś er ljóst aš forystusveit ASĶ ętlar aš nota verštrygginguna sem skiptimynt fyrir atkvęši inn ķ evrópusambandiš og żta žannig alžżšunni til kosninga um ašild meš byssustinginn ķ bakinu.

Svo rętnar eru pólitķskar tengingar og pólitķskar skošanir ęšstu rįšamanna verkalżšshreyfingarinnar aš stórskaši mun hljótast af fyrir alžżšu žessa lands.

Atvinnurekendur kvarta sįran undan žvķ aš žaš séu engar og verši engar fjįrfestingar ķ atvinnulķfinu į mešan lķfeyrissjóširnir kvarta undan žvķ aš lķtiš sem ekkert sé um fjįrfestingakosti.

Žeir tveir einstaklingar sem kvartar mest yfir žessu įstandi eru ķ forsvari fyrir bįša žessa hópa.

Žetta er ekki ķ fyrsta skipti sem mašur veršur óžęgilega ringlašur į mįlflutningi ašila vinnumarkašarins.

Er ašgeršarleysiš og uppgjöfin mešvituš leiš til aš tryggja sérhagsmunahópum völd og til aš tryggja ašilum vinnumarkašarins sem eru aš verša einhverskonar Rķki ķ Rķki sķfellt stęrri hluta af heildarlaunum og launakostnaši einstaklinga og fyrirtękja meš žvķ aš hękka išgjöld ķ lķfeyrissjóši og meš stofnun endalausra sjóša innan SAASĶ.

Fellum samningana og lįtum žį sem fį rķflega greitt fyrir aš sinna hagsmunagęslu fyrir okkar hönd, vinna vinnuna sķna.

Viš höfum sżnt įbyrgš og umburšalyndi og tryggt valdhöfum og fjįrmagnseigendum allt žaš svigrśm og allan žann stöšugleika sem innistęša er fyrir. Nś er nóg komiš.

Ef viš berjum ekki ķ boršiš og segjum NEI! hingaš og ekki lengra. Hvenęr žį? 

Ragnar Žór Ingólfsson 

Stjórnarmašur ķ VR.


Rökžrota verka-lżšskrumari.

Tók žetta af heimasķšu Gušmundar Gunnarssonar eins af forsvarsmönnum verkalżšshreyfingarinnar og gušföšur nżs kjarasamnings.

Gušmundur um Žór Saari sem leyfši sér aš gagnrżna hina hįu herra verkalżšshreyfingarinnar ķ Silfrinu ķ dag:

Žeir hafa ekki einu sinni haft fyrir žvķ aš kynna sér innihald kjarasamninganna og žau forsenduįkvęši sem žar eru og halda žvķ fram aš žeir séu ekki verštryggšir, sem er óitruleg fįfręši. Hver myndi gera 3ja įra samnuign ef hann vęri ekki bundin viš veršgólgu og genguiš. Lķklega bara lišsmönnum Hreyfingarinnar, ef litiš er til tillagna žeirra.

Gušmundur heldur žvķ fram aš kjarasamningar séu verštryggšir. Hann er lķka einn af žeim sem telur lķfeyri sjóšsfélaga almennu lķfeyrissjóšanna verštryggšan žrįtt fyrir aš sjóširnir hafi heimild til aš skerša lķfeyri ótakmarkaš, eftir žvķ hvernig žeim gengur aš įvaxta sig, en landsmenn žekkja žį sorgarsögu vel af eigin raun.

Er ekki lįgmarks krafa launafólks aš žeir sem žykjast fara meš umboš okkar og hagsmuni žekki mikilvęg hugtök eins og verštryggingu? Hvaš er tryggt og hvaš ekki? Hvaš eru markmiš og hvaš eru višmiš?

Žaš er morgunljóst aš rafmagnshagfręšingurinn Gušmundur Gunnarsson er ekki skarpasti hnķfurinn ķ skśffunni žegar kemur aš žvķ aš skilgreina mikilvęg hagfręšileg hugtök.

Minnist ég žess žegar Žór benti GG ķ Kastljós žętti į žį stašreynd aš lķfeyrissjóšir hafa eignafęrt yfir 126 milljarša ķ veršbętur į fasteignalįnum almennings frį įrsbyrjun 2008. Gušmundur sagši žetta rakalausan žvętting žrįtt fyrir aš Žór hafi stušst viš opinberar tölur frį Sešlabanka ķslands. 

Žaš er ašeins plįss fyrir eina skošun hjį verkalżšshreyfingunni. Allar ašrar skošanir eru lżšskrum af verstu sort, žekkingaleysi og órökstuddar dylgjur. 

Žaš er kanski ešlileg skżring eftir allt saman į algjörum uppskerubresti launafólks.

Ragnar Žór Ingólfsson

Stjórnarmašur ķ VR.  

 


Nś veršur launafólk aš standa ķ lappirnar!

Nś veršur launafólk aš standa ķ lappirnar! Vegna žess aš verkalżšsforystunni viršist fyrirmunaš aš gera žaš. Sį óskapnašur sem birtist launafólki ķ formi kjarasamninga sem undirritašir voru ķ gęr eru engu skįrri en śrręšaleysiš į skuldavanda heimilanna.

Žetta minnir óneytanlega į 110% leiš bankanna sem veršur oršin aš minnsta kosti 130% į samningstķmanum.

Žessi rśmlega 11% leiš SAASĶ gerir ekkert nema aš gulltryggja, til 3 įra, ömurlega stöšu launafólks ķ landinu og veita žeim sem meš réttu įttu aš gęta hagsmuna okkar eftir hrun syndaaflausn. Samningarnir undirstrika grķšarlega eignatilfęrslu frį alžżšunni til fjįrmįlastofnanna sem fį uppreisn ęru meš endanlegri uppgjöf launžegahreyfingarinnar gagnvart grķmulausu óréttlętinu.


Žaš skiptir ķ raun engu hvort launahękkanir verši 5, 10 eša 15% ef launafólki veršur ekki tryggšur einhver stöšugleiki į žeim grķšarlega skuldavanda sem heimilin berjast viš. Žaš er ķ raun ótrślegt aš SA skuli ekki taka į skuldamįlum alžżšunnar, žvķ eina lķfęš margra fyrirtękja er aukin neysla.

Hvaš er til rįša og hvaš į aš gera?

Žaš į aš hafna žessum samningum og krefjast žess aš samhliša launahękkunum verši launafólki tryggšur stöšugleiki vegna hśsnęšisskulda ķ formi breytinga į neysluvķsitölugrunni eša žaki į vexti og veršbętur.

Hvernig nįum viš slķku fram?

Ein af lķfęšum fyrirtękja er ašgangur aš eftirlaunasjóšum launafólks. Viš getum hęglega réttlętt žaš aš launžegahreyfingin komi ķ veg fyrir frekari fjįrfestingar lķfeyrissjóšanna ķ atvinnulķfinu žar til framtķš launafólks og heimila verši tryggš. Žaš er meš öllu óįbyrgt aš fjįrfesta ķ atvinnulķfi eša į markaši žar sem óstöšugleiki og verkföll eru yfirvofandi.

Nś er ljóst aš forystusveit ASĶ ętlar aš nota verštrygginguna sem skiptimynt fyrir atkvęši inn ķ evrópusambandiš og żta žannig alžżšunni til kosninga meš byssusting ķ bakinu.

Nś er ljóst aš umbošssvik verkalżšskónganna eru svo alvarleg ķ öllum skilningi aš leitun er aš öšru eins. Mįlflutningur žeirra einkennist af lżšskrumi og, er viršist, mešvitašri uppgjöf. 

Žaš eitt aš verkalżšshreyfingin ętli aš hękka išgjöld ķ lķfeyrissjóši śr 12 ķ 15,5% til aš trekkja upp almenna lķfeyriskerfiš til jafns viš žaš opinbera, sem nś žegar inniheldur 500 milljarša skekkju sem skattgreišendur žurfa aš standa skil į mišaš viš óbreytt įstand, er įkvešin veruleikafirra sem er efni ķ stóra grein.

Lįtum ekki blekkjast. Ef žaš er einhvern tķma nausynlegt aš standa ķ lappirnar og krefjast raunverulegra breytinga į žeirri kerfisvillu sem alžżša žessa lands žarf aš žola, žį er žaš nś.

Eigum viš aš skrifa undir og samžykkja žennan óskapnaš? Eigum viš aš samžykkja grķmulaust ofbeldi fjįrmįlafyrirtękja? Eigum viš aš višurkenna aš hrun fjįrmįlakerfisins var okkur sjįlfum aš kenna og engum öšrum? Eigum viš aš skrifa undir og klappa verkalżšskóngunum į öxlina og žakka frįbęra framistöšu viš aš gęta hagsmuna okkar frį hruni?

Nei Takk.

Ragnar Žór Ingólfsson

Stjórnarmašur ķ VR.


Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband